"ČAROBNI TRIPTIH" IZLOŽBA HRVATSKE ČIPKE U VOLOGDI, RUSIJA

U Državnom muzeju čipke u ruskom gradu Vologda otvorena je izložba hrvatske čipke pod nazivom “Čarobni tirptih”. Izložba u trajanju puna 4 mjeseca, otvorena je 11.10.2012., a traje do 16.02.2012., te svojim opsegom s više od 180 eksponata predstavlja jedno od najznačajnijih gostovanja hrvatske kulture u inozemstvu.

Organizatori su Muzej čipke Vologda i Neprofitna udruga za međunarodnu kulturnu suradnju Intermezzo. Suorganizator “Čarobnog triptiha” je Hrvatski školski muzej iz Zagreba dio čijeg arhiva se i prikazuje na izložbi. Izložba se sastoji od dva dijela: povijesnog presjeka obrazovanja na području čipkarstva i predstavljanja danas akivnih centara čipke. Osim tri vodeće čipke s UNESCO-ve liste nematerijalne kulturne baštine čovječanstva: lepoglavske, paške i hvarske te njihovih centra, svijetu su predstavljene i manje poznate svetomarska i sunčana čipka - motivi. 

“Čarobni triptih” svjetskoj kako stručnoj tako i kulturnoj javnosti predstavlja cjelokupni prikaz hrvatske čipke, njezinu povijest, razvoj i sadašnjost. Ulaskom u prostor izložbe posjetitelj ulazi u čaroban svijet čipke u kojem se mogu razgledati: povijesni presjek putem panela Hrvatskoga školskog muzeja, sami vrhunski uzorci čipke ali i njihova primjena na upotrebnim predmetima te alat za izradu. Ovakav cjelovit i zanimljiv postav izložbi udanjuje živost, a čipka od ukrasnog predmeta postaje dio čitavog svijeta satkanog od finih tankih niti, što je nekada, u zlatno doba čipke početkom 20. stoljeća i bila. Tada je osvajala prva mjesta na svjetskim izložbama diljem Europe, bila izrazito priznat i tražen ručni rad, te predstavljala dodatan izvor zarade.

Hrvatska čipka zanimljiva je ruskoj i svjetskoj javnosti zbog izrazite preciznosti izrade, filigranskog rada te profinjenosti i jedinstvenosti motiva, što vrijedi pojedinačo za svaku od hrvatskih čipki. Zanimljivo je i to da su u jednoj maloj zemlji prisutne različite tehnike izrade čipke, karakteristične za svaki centar: lepoglavska čipka na batiće, paška čipka na iglu, hvarska čipka na iglu od niti agave, sunčana čipka na iglu u tzv. “Sun lace” tehnici i svetomarska čipka na batiće (koja se motivima razlikuje od lepoglavske). Izloženi su reprezentativni uzorci svake od navedenih čipaka od kojih neki datiraju čak iz kraja 19. i opčetka 20. stoljeća, a posjetitelji mogu razgledati i primjenu čipke na: paškoj i lepoglavskoj narodnoj nošnji, bluzi od paške čipke, replici bluze od lepoglavske čipke iz 19. stoljeća, svetomarskoj poculici, ženskim odjevnim predmetima sa sunčanom čipkom, replikama jastuka i otarčićima sa sunčanom čipkom, miljeima u kombiniranoj tehnici i posteljnom rublju od paške čipke s početka 20. stoljaća. Tu su druge zanimljivosti: replika starog jastuka od slame i glogovih trnova za izradu lepoglavske čipke, originalni nacrti Danice Brössler, segment nacrta po kojem rađena lepoglavska čipka za Jovanku Broz.

Svečano otvorenje izložbe uveličale su i čipkarice iz Paga i Lepoglave te pokazujući svoje umjeće izrade čipke i izazvale izuzetan interes posjetitelja.

Ovakvim detaljnim presjekom te raznovrsnošću izloženih eksponata izložbi se udahnjuje živost i daje cjelovit uvid u bogatstvo i tradiciju čipkarstva u Hrvatskoj koje ima potencijala zaživjeti s modernim vremenom.

Izložba je realizirana zahvaljujući entuzijazmu lokalnih centara i institucija bez čije suradnje ne bi mogla biti ostvarena. To su: Benediktinski samostan Sv. Ivana Krstitelja i Antuna Opata iz Hvara, Benediktinski samostan Sv. Margairte iz Paga i njegovi suradnici, Zadruga lepoglavske čipke iz Lepoglave, Udruge Sunčana čipka – motivi iz Sikirevaca i Svetomarska čipka iz Svete Marije, te ne manje vrijedne domaće radinosti i pojedinci.

Izložba je realiziranja zahvaljujući financijskoj potpori Muzeja čipke Vologda, Veleposlanstva Ruske Federacije u RH, Grada Lepoglave i Benediktinskog samostana Sv. Margarite iz Paga.

Regija Vologda poznata je po proizvodnji lana i kvalitetnoj prerađivačkoj industriji koja ima za cilj širenje i zauzimanje prvog mjesta u proizvodni lana u Europi. S time u skladu je i djelovanje na području kulture pa tako Muzej svaka četiri mjeseca predstavlja čipku iz druge europske zemlje i danas je jedan od vodećih europskih muzeja čipke. S obzirom da su čak tri čipke iz Hrvatske na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine čovječanstva ne čudi velik interes za hrvatsku čipku u Rusiji. 

Udruga Intermezzo nastoji hrvatsku čipku izvesti na međunarodnu kulturnu scenu, promovirati ju i izvan lokalnih centara i granica Hrvatske. Očito je da hrvatska čipka ima veliku vrijednost i perspektivu postati tražena rukotvorina, a ne slučajan suvenir manjeg broja turista. Ovakvim izložbama izmjenjuju se iskustva i otvaraju vrata mnogobrojnim mogućnostima međunarodne suradnje ali i uviđaju nedostatci unutar same “hrvatske čipke”. Želja organizatora i sudionika ove izložbe je doprinijeti sustavnom razvoju čipkarstva u Hrvatskoj na raznim razinama te omogućiti čipki da zasja u svom punom sjaju.

Sunčana Matijašević

Neprofitna udruga Intermezzo

Kako smo iznimno ponosne što smo sudjelovale u ovako velikom projektu čast nam je što smo ljepotu i posebnost svojeg identiteta mogle svojim umijećem predstavljati upravo mi- čipkarice
 Udruge Sunčana čipka - motivi iz Sikirevaca.

Srdačan pozdrav do drugi puta!!!