U
Državnom muzeju čipke u ruskom gradu Vologda
otvorena je izložba hrvatske čipke pod nazivom “Čarobni tirptih”. Izložba u
trajanju puna 4 mjeseca, otvorena je 11.10.2012., a traje do 16.02.2012., te
svojim opsegom s više od 180 eksponata predstavlja jedno od najznačajnijih
gostovanja hrvatske kulture u inozemstvu.
Organizatori
su Muzej čipke Vologda
i Neprofitna udruga za međunarodnu kulturnu suradnju Intermezzo. Suorganizator “Čarobnog
triptiha” je Hrvatski školski muzej iz Zagreba dio čijeg arhiva se i prikazuje
na izložbi. Izložba se sastoji od dva dijela: povijesnog presjeka obrazovanja
na području čipkarstva i predstavljanja danas akivnih centara čipke. Osim tri
vodeće čipke s UNESCO-ve liste nematerijalne kulturne baštine čovječanstva:
lepoglavske, paške i hvarske te njihovih centra, svijetu su predstavljene i
manje poznate svetomarska i sunčana čipka - motivi.
“Čarobni triptih” svjetskoj kako stručnoj tako i kulturnoj javnosti
predstavlja cjelokupni prikaz hrvatske čipke, njezinu povijest, razvoj i
sadašnjost. Ulaskom u prostor izložbe posjetitelj ulazi u čaroban svijet čipke
u kojem se mogu razgledati: povijesni presjek putem panela Hrvatskoga školskog
muzeja, sami vrhunski uzorci čipke ali i njihova primjena na upotrebnim
predmetima te alat za izradu. Ovakav cjelovit i zanimljiv postav izložbi
udanjuje živost, a čipka od ukrasnog predmeta postaje dio čitavog svijeta
satkanog od finih tankih niti, što je nekada, u zlatno doba čipke početkom 20.
stoljeća i bila. Tada je osvajala prva mjesta na svjetskim izložbama diljem Europe, bila izrazito priznat i tražen ručni rad, te
predstavljala dodatan izvor zarade.
Hrvatska
čipka zanimljiva je ruskoj i svjetskoj javnosti zbog izrazite preciznosti izrade,
filigranskog rada te profinjenosti i jedinstvenosti motiva, što vrijedi pojedinačo
za svaku od hrvatskih čipki. Zanimljivo je i to da su u jednoj maloj zemlji
prisutne različite tehnike izrade čipke, karakteristične za svaki centar:
lepoglavska čipka na batiće, paška čipka na iglu, hvarska čipka na iglu od niti
agave, sunčana čipka na iglu u tzv. “Sun lace” tehnici i svetomarska čipka na
batiće (koja se motivima razlikuje od lepoglavske). Izloženi su reprezentativni
uzorci svake od navedenih čipaka od kojih neki datiraju čak iz kraja 19. i
opčetka 20. stoljeća, a posjetitelji mogu razgledati i primjenu čipke na:
paškoj i lepoglavskoj narodnoj nošnji, bluzi od paške čipke, replici bluze od
lepoglavske čipke iz 19. stoljeća, svetomarskoj poculici, ženskim odjevnim
predmetima sa sunčanom čipkom, replikama jastuka i otarčićima sa sunčanom
čipkom, miljeima u kombiniranoj tehnici i posteljnom rublju od paške čipke s
početka 20. stoljaća. Tu su druge zanimljivosti: replika starog jastuka od
slame i glogovih trnova za izradu lepoglavske čipke, originalni nacrti Danice
Brössler, segment nacrta po kojem rađena lepoglavska čipka za Jovanku
Broz.
Svečano otvorenje izložbe
uveličale su i čipkarice iz Paga i Lepoglave te pokazujući svoje umjeće izrade
čipke i izazvale izuzetan interes posjetitelja.
Ovakvim detaljnim presjekom te raznovrsnošću izloženih eksponata izložbi se
udahnjuje
živost i daje cjelovit uvid u bogatstvo i tradiciju čipkarstva u Hrvatskoj koje ima
potencijala zaživjeti s modernim vremenom.
Izložba
je realizirana zahvaljujući entuzijazmu lokalnih centara i institucija bez čije
suradnje ne bi mogla biti ostvarena. To su: Benediktinski samostan Sv. Ivana
Krstitelja i Antuna Opata iz Hvara, Benediktinski samostan Sv. Margairte iz
Paga i njegovi suradnici, Zadruga lepoglavske čipke iz Lepoglave, Udruge
Sunčana čipka – motivi iz Sikirevaca i Svetomarska čipka iz Svete Marije, te ne
manje vrijedne domaće radinosti i pojedinci.
Izložba
je realiziranja zahvaljujući financijskoj potpori Muzeja čipke Vologda, Veleposlanstva Ruske Federacije u
RH, Grada Lepoglave i Benediktinskog samostana Sv. Margarite iz Paga.
Regija
Vologda poznata je po proizvodnji lana i kvalitetnoj prerađivačkoj industriji
koja ima za cilj širenje i zauzimanje prvog mjesta u proizvodni lana u Europi.
S time u skladu je i djelovanje na području kulture pa tako Muzej svaka četiri
mjeseca predstavlja čipku iz druge europske zemlje i danas je jedan od vodećih
europskih muzeja čipke. S obzirom da su čak tri čipke iz Hrvatske na UNESCO-voj
listi nematerijalne baštine čovječanstva ne čudi velik interes za hrvatsku
čipku u Rusiji.
Udruga
Intermezzo nastoji hrvatsku čipku izvesti na međunarodnu kulturnu scenu,
promovirati ju i izvan lokalnih centara i granica Hrvatske. Očito je da
hrvatska čipka ima veliku vrijednost i perspektivu postati tražena rukotvorina,
a ne slučajan suvenir manjeg broja turista. Ovakvim izložbama izmjenjuju se
iskustva i otvaraju vrata mnogobrojnim mogućnostima međunarodne suradnje ali i uviđaju
nedostatci unutar same “hrvatske čipke”. Želja organizatora i sudionika ove
izložbe je doprinijeti sustavnom razvoju čipkarstva u Hrvatskoj na raznim
razinama te omogućiti čipki da zasja u svom punom sjaju.
Sunčana
Matijašević
Neprofitna
udruga Intermezzo
Kako smo iznimno ponosne što smo sudjelovale u ovako velikom projektu čast nam je što smo ljepotu i posebnost svojeg identiteta mogle svojim umijećem predstavljati upravo mi- čipkarice
Udruge Sunčana čipka - motivi iz Sikirevaca.
Srdačan pozdrav do drugi puta!!!
